Libellus forum
Welcome Guest Search | Active Topics | Log In | Register

6 Pages«<456
MARTIN MYSTERE
DinkoJ
#101 Posted : 20. kolovoza 2019. 10:16:35(UTC)
Rank: Ponekad navrati

Joined: 13.11.2018.(UTC)
Posts: 66
Location: Osijek


Scenarij Alfredo Castelli


Crtež Rodolfo Torti


Naslovnica Giancarlo Alessandrini


Nakon što sam svoje slobodno vrijeme posvetio Alan Fordu došla mi je želja za malo Martija te sam uzeo prvi strip koji je bio na vrhu hrpe a to je ujedno bio i zadnji Marti koji sam nabavio prije par mjeseci a do sada nisam stigao pročitati. Nakon čitanja, moja osnovna reakcija je bila "de dobro je", mislim ako nemaš ideju a niti želju bolje nemoj izdavati jer ovako štetiš samo sebi. Inače crtež će dobiti najvišu ocijenu samo zbog moje slabosti na golu Angie.

(priča: 1, scenarij: 1, crtež: 5, naslovnica: 4)
Spock
#102 Posted : 23. kolovoza 2019. 10:45:49(UTC)
Rank: Često prisutan

Joined: 20.10.2018.(UTC)
Posts: 377
Location: Makarska
DinkoJ wrote:


Scenarij Alfredo Castelli


Crtež Rodolfo Torti


Naslovnica Giancarlo Alessandrini


Nakon što sam svoje slobodno vrijeme posvetio Alan Fordu došla mi je želja za malo Martija te sam uzeo prvi strip koji je bio na vrhu hrpe a to je ujedno bio i zadnji Marti koji sam nabavio prije par mjeseci a do sada nisam stigao pročitati. Nakon čitanja, moja osnovna reakcija je bila "de dobro je", mislim ako nemaš ideju a niti želju bolje nemoj izdavati jer ovako štetiš samo sebi. Inače crtež će dobiti najvišu ocijenu samo zbog moje slabosti na golu Angie.

(priča: 1, scenarij: 1, crtež: 5, naslovnica: 4)


Uh, znam da je loše, ali di jedinice?

Davno sam čitao, ali ne sjećam se ničega.
Život je toliko zamršen da iz njega nitko ne izlazi živ!
DinkoJ
#103 Posted : 23. kolovoza 2019. 11:34:36(UTC)
Rank: Ponekad navrati

Joined: 13.11.2018.(UTC)
Posts: 66
Location: Osijek


Scenarij Alfredo Castelli


Crtež Giancarlo Alessandrini


Naslovnica Giancarlo Alessandrini

Da bih isprao loš dojam od specijala iz 2010. morao sam se vratiti korijenima u doba kada sam ja i Marty bili mladi puni ideja i poleta. U doba kada sam za strip mogao izdvojiti 11000 novčanih jedinica, u doba kada je bilo politički korektno nazivati ljude druge boje kože majmunima a majmune ljudima .
To je bilo doba kada je Angie imala seksualne odnose sa svojim pokroviteljima i doba prije nego što je snimljen

Jedan od problema starenja je da si već sve vidio i da možeš pogoditi razvoj događaja pa dalje nastavljaš samo da bi potvrdio svoju hipotezu. To se meni dogodilo s ovim stripom kada sam nakon pete stranice odmah pretpostavio da se radi o filmu The village. Radnja je dobro razrađena uz nedostatak par rupa u priči koji nisu bezazleni i utječu bitno na radnju i zbog toga srozavaju ocjenu priče. Sve u svemu ovo je više strip za zaljubljenike u Martija koji cijene i ovakve osrednje priče ali definitivno nije preporuka za nove čitatelje koji još nisu upoznati sa svijetom Martija te bi ostavio loš dojam i ne bi stvorio želju za daljnje čitanje ovog inače jedinstvenog i fascinantnog lika u Bonellijevoj kolekciji.

(priča: 7, scenarij: 5, crtež: 7, naslovnica: 3)
Spock
#104 Posted : 23. kolovoza 2019. 13:46:42(UTC)
Rank: Često prisutan

Joined: 20.10.2018.(UTC)
Posts: 377
Location: Makarska
Također davno čitao. Ne sjećam se ničega, a The village mi je fascinantan film.

Imaš recenziju:
https://www.stripovi.com...-sp-2-ledeni-grad/1731/ ,

pa si mogao ostaviti komentar i tamo. Cool
Život je toliko zamršen da iz njega nitko ne izlazi živ!
DinkoJ
#105 Posted : 23. kolovoza 2019. 14:47:08(UTC)
Rank: Ponekad navrati

Joined: 13.11.2018.(UTC)
Posts: 66
Location: Osijek
Spock wrote:
Davno sam čitao, ali ne sjećam se ničega.Cool


Spock wrote:
Također davno čitao. Ne sjećam se ničega,Cool


Ono kad Luka Modrić sudjeluje na forumu.
Spock
#106 Posted : 24. kolovoza 2019. 13:36:00(UTC)
Rank: Često prisutan

Joined: 20.10.2018.(UTC)
Posts: 377
Location: Makarska
BigGrin
Poslao sam ti PM na s.com prije 4 dana. Ne znam jesi li vidio?
Život je toliko zamršen da iz njega nitko ne izlazi živ!
Spock
#107 Posted : 18. siječnja 2020. 7:36:16(UTC)
Rank: Često prisutan

Joined: 20.10.2018.(UTC)
Posts: 377
Location: Makarska


Martin Mystére LIB 102: Povratak mudraca (SD 15/16, SR 149/150)

Broj stranica: 188

Scenarij: Giuseppe Pederiali
Crtež: Enrico Bagnoli
Naslovnice: Giancarlo Alessandrini

Kratki sadržaj:
Gašpar i Melkior, dvojica od Tri kralja koji su se došli pokloniti malenom Isusu su oživljeni nakon skoro 2000 godina tako što su njihove kosti zapaljene. U želji da ožive i Baltazara na isti način. Samo što ne znaju ni gdje je Baltazarovo posljednje počivalište, pa njih dvoje angažiraju profesora Mystéra, što on (u nevjerici) prihvaća tek nakon što osjeti pravu opasnost koji prijeti mudracima i njemu. Naime, kroz stoljeća preživjela je i sekta Herodovih nekromanata čija jedina zadaća je širenje zla po svijetu, a oživjeli mudraci predstavljaju prijetnju njihovim planovima!

Komentar:
Za razliku od debija u epizodi "Zaboravljena knjižnica" (MM LIB 97), ovdje je scenarist nezgodnog prezimena odradio puno bolji posao. Možda ja tata Castelli malo pripomogao, ali neosporno je da je uspješno napravio prijelaz sa stvarnih povijesnih činjenica na imaginarne. Priča sa Tri kralja je jedan od bitnijih temelja kršćanstva i preslikavanje te priče kroz epsku i vječnu borbu između dobra i zla meni je iznimno zanimljiva i zahvalna tema. Scenarij prati priču na više nego zadovoljavajući način s dosta akcije, posebno u drugom dijelu epizode. Sve je lijepo posloženo i ni na trenutak nije dosadno pri čitanju.
Nažalost, kao što je navedeno u stručno napisanoj recenziji, ogroman je nesrazmjer između scenarija i crteža. Na moju sreću, više sam navikao na crtež omraženog Enrica Bagnolija, poznatog i kao Henry. Budući da u Martyju nema previše akcijskih scena, većinom to i nije tako loše, ali ovdje...
Blago rečeno, akcijske scene su katastrofalno nacrtane. Prva naslovnica odlična, druga (iako efektna) smiješna.

P.S.: Čitajući konačno sve epizode ozloglašenih "talijanskih misterija" kronološki (zahvaljujući Libellusu), moram napomenuti da nije to toliko loše koliko se priča. Upravo suprotno - solidan kvalitativni prosjek za sada, a ostalo je tu još zapaženijih epizoda do povratka u New York.

(priča: 8,  scenarij: 8, crtež: 4, naslovnice: 6) - 66%
Život je toliko zamršen da iz njega nitko ne izlazi živ!
Spock
#108 Posted : 3. travnja 2020. 6:38:31(UTC)
Rank: Često prisutan

Joined: 20.10.2018.(UTC)
Posts: 377
Location: Makarska



Martin Mystére LIB 103: Poludjeli grad (SR 151/152, SD 17/18)

Broj stranica: 188

Scenarij: Claudio Chiaverotti & Alfredo Castelli
Crtež: Leone Cimpellin (Gilbert)
Naslovnice: Giancarlo Alessandrini


Zanimljivosti: Sherlock
- Ova epizoda je originalno izašla u listopadu i studenom 1994. godine. Kod nas je Slobodna Dalmacija izdaje u prosincu 1995. i veljači 1996. godine, a Libellus ju objavljuje u srpnju prošle 2019. godine.
- Dvije reference na prethodne epizode: MM LIB 97: Zaboravljena knjižnica i MM LIB 101: Dekameron.

Kratki sadržaj:
Vrativši se iz Firence u New York na odmor, Martin upada u vrtlog neobjašnjivog ludila gdje donedavni mirni i uzorni građani pod utjecajem tajanstvene sile postaju ubilački nastrojeni manijaci. Što je svemu tome uzrok i kakve veze s time imaju križaljke objavljene u "New York Timesu"?

Komentar:
Kakvih je sve strahota Chiaverotti napisao u Dylan Dogu, u Martyju nije ni loš. Ovdje mogu čak i naglasiti da mi njegove priče u ovom serijalu nisu ostale u lošem sjećanju. Prije ove epizode je samostalno napisao čak pet scenarija i još jedan u duetu s Castellijem, a tu je i više nego solidna druga epizoda prvog broja Zone X. Ovo je i njegov oproštaj s ovim serijalom, a ujedno možda i najlošija epizoda u Martyju na kojoj je radio.

Čak nije pomoglo što je Castelli zagonetkom o Satorovom kvadratu lijepo začinio priču. Ne može se osporiti osjećaj da je sve to već viđeno, prerazvučeno i nerazrađeno, unatoč činjenici da se priča proteže na čak dva broja. Taj mali dio sa zagonetkom Satorovog kvadrata ipak ne može popraviti ukupan dojam lošeg i besmislenog stripa namijenjenog lakoj konzumaciji bez razmišljanja, a to nije ono što ljubitelji Martyja traže!

Lošem osjećaju pri čitanju uvelike doprinosi jako, jako loš crtež. Cimpellinov crtež je krut, s katastrofalnim facijalnim ekspresijama likova. U Martyju je inače crtež najkritičnija točka, ali zbog pomanjkanja akcije to većinom nije toliko bitna stavka, što ovdje nije slučaj. Naslovnice, unatoč kritikama, efektne i zanimljive.

(priča: 4, scenarij: 2, crtež: 4, naslovnice: 8) - 38%
Život je toliko zamršen da iz njega nitko ne izlazi živ!
Spock
#109 Posted : 30. siječnja 2021. 9:46:35(UTC)
Rank: Često prisutan

Joined: 20.10.2018.(UTC)
Posts: 377
Location: Makarska


Martin Mystére LIB 104: Vragovi pakla! (SR 153, SD 19)

Broj stranica: 94

Scenarij: Stefano Santarelli
Crtež: Rodolfo Torti
Naslovnice: Giancarlo Alessandrini

Zanimljivosti: Sherlock
- Ova epizoda je originalno objavljena u prosincu 1994. godine. Kod nas je Slobodna Dalmacija izdaje u ožujku 1996. godine, a Libellus ju objavljuje u kolovozu 2019. godine.
- Priča je svojevrsni nastavak MM LIB 56: Tajna templara kao i uvod u prvu priču nakon talijanskog ciklusa MM LIB 111: Tajni život Diane Lombard.
- Martin se prisjeća događaja iz MM LIB 29: Vrijeme nula, odnosno slučajeva spontanog sagorijevanja i prvog okršaja s dijaboličnim Mr. Jinxom.
- Spominju se Katari i kamen mudrosti o čemu je bilo riječi u MM LIB 78: Deset godina poslije.

Kratki sadržaj:
Otkriće mističnog kumira Baphometa u Jeruzalemu uvlači Martina u tajne sekte Vjernika ljubavi, navodnim sljedbenicima velikog Dantea, a negativci za ovaj broj su zakrabuljena sekta Neoasasina, svojevrsnih nasljednika sekte Asasina Hasana Sabaha (Starca s planine).



Komentar:
Ovo je jedna od onih priča koja je dovela Martijeve talijanske misterije na loš glas. Mislim da ovakav scenarij može biti zanimljiv samo okorjelim MM fanovima, kakav sam i sam.
Santarelli je ovdje zagrizao veliki komad i u jedan Bonelli svezak ubacio gomilu stvarnih povijesnih elemenata i likova po uzoru na oca serijala - Castellija. Samo, jedno je imati dobru premisu, drugo smisliti kvalitetnu imaginarnu priču iz istinitih podataka, treće uklopiti sve to u kompleksan kontinuitet serijala, a četvrto uspjeti to ispričati na zanimljiv i uvjerljiv način.
Po meni je samo prva točka na razini, a još kad se tome pridoda karikaturalni (wannabe Alessandrini) Torti, onda je sveukupno ova epizoda daleko od dobroga.

Pozitivan je teaser na kraju za MM LIB 111: Tajni život Diane Lombard u smislu stvaranja kontinuiteta i poticaja za čitanje narednih epizoda, ali teško nakon ovakve traljave izvedbe može zainteresirati nekoga tko već nije okorjeli Martijev fan.
Alessandrini je naslovnicom lijepo realizirao (s obzirom na temu) odličnu ideju kopiranja glavnih elemenata di Michelinove freske iz firentinske katedrale:



Umjesto Jave Wink, na slici je prikazan Dante Alighieri kako drži kopiju "Božanstvene komedija", svog planetarno poznatog epskog spjeva. U lijevom uglu je procesija grješnika koji su vođeni dolje prema krugovima Pakla. Iza njega je sedam terasa Čistilišta, s Adamom i Evom na vrhu, što bi bio Zemaljski raj. Iznad njih, sunce, mjesec i sedam planeta predstavljaju Nebeski raj, dok je s desne strane Danteov rodni grad Firenca, koji je osvijetljen zrakama koje proizlaze iz njegove knjige, pa otuda i naziv slike "La Commedia illumina Firenze" (Komedija osvjetljava Firencu).

(priča: 5, scenarij: 4, crtež: 5, naslovnice: 9) - 51%
Život je toliko zamršen da iz njega nitko ne izlazi živ!
Spock
#110 Posted : 21. veljače 2021. 10:42:25(UTC)
Rank: Često prisutan

Joined: 20.10.2018.(UTC)
Posts: 377
Location: Makarska



Martin Mystére LIB 105: Pješčana knjiga (SD 20/21, SR 154/155)

Broj stranica: 188

Scenarij: Enrico Lotti & Andrea Pasini
Crtež: Paolo Morales & Fabio Grimaldi
Naslovnice: Giancarlo Alessandrini

Zanimljivosti: Sherlock
- Ova epizoda je u Italiji izvorno objavljena u siječnju i veljači 1995. godine, kod nas ju Slobodna Dalmacija objavljuje u svibnju i lipnju 1996., a Libellus u rujnu 2019.
- U Mystéreovim misterijama broja 21 Slobodne Dalmacije u zanimljivom tekstu o Marsu stoji da je prvi silazak čovjeka na Mars predviđen za godinu 2020.
- Pri samom kraju epizode su reference na "Mač kralja Arthura” (MM LIB 10) i “Tajnu svetoga Nikole” (MM LIB GIG 1), odnosno mač Excalibur.
- Ovo je drugi zajednički rad Lottija i Pasinija. Prije ove epizode su napisali priču (gdje im je na scenariju pomogao veliki Castelli) objavljenu u sedmom broju Zone X (ZX 7a: Onkraj vremena)
- Marty nas, na početku epizode, detaljno upoznaje s tadašnjom novotarijom - internetom:



Komentar:
Ova priča mi je ostala u jako dobrom sjećanju od ranijih čitanja i rekao bih da je jedna od ponajboljih epizoda tzv. talijanskih misterija.

Istina, nema baš nekog smisla što je ubačena među talijanske misterije, kad radnja nema nikakve veze s Italijom. Tu se već vidi da Martijevi scenaristi nisu više imali ideja za iskoristiti matični teren i misterije za koje sam siguran da ovaj povijesni centar svijeta ima na pretek. Čudi me to jer su mogli malo zagrebati i u misterije okolnih zemalja koje inače i nisu baš pretjerano korištene u serijalu.
Budući se prolog priče događa u New Yorku, moglo se i pričekati da se Marty uskoro tamo i vrati, ali pretpostavljam da je trebalo stizati rokove, pa je bilo "daj što daš"!

Srećom, pa dva praktički nova scenarista na serijalu su napravila izvrstan posao, a Morales i Grimaldi su zaslužili sve pohvale za crtež. Rijetko se nađe ovako odlično nacrtan Marty, možda tek kad je majstor Filippucci u pitanju. Jednostavno nemam ni jednu zamjeraju na crtež, a malo je reći da je to rijetkost. Navodno je Grimaldi pripomogao tek na drugom svesku, ali ja ne vidim neke razlike u crtežu.



Po pitanju priče, poprilično je sve to nategnuto oko masakra u redakciji lista na Institutu za suvremenu španjolsku književnost, pogotovo kada se sazna da Ljudi u crnom uopće ne znaju od kakvog točno otkrića trebaju strahovati.
Ipak, ako malo stavimo logiku na stranu, imamo jednu tečnu i zanimljivu epizodu, koja ni malo ne zamara na svoja puna dva Bonelli sveska, a uz to su nas scenaristi lijepo upoznali s Buenos Airesom i njegovom poznatom bibliotekom. Vjerujem da se ova epizoda posebno sviđa ljubiteljima Borgesovih djela, budući je cijela priča jedna velika posveta tom argentinskom velikanu.

Na kraju imamo jako malo odgovora, odnosno na svakome je da sam zamisli neke odgovore, a to je puno bolji način za završiti ovako kompleksnu priču od "kastelijevske" velike eksplozije i uništenja svih dokaza. Uz to imamo i podzaplet s dvije frakcije Ljudi u crnom, što će postati jedna od niti vodilja serijala.

(priča: 8, scenarij: 8, crtež: 10, naslovnice: 9) - 87%
Život je toliko zamršen da iz njega nitko ne izlazi živ!
Spock
#111 Posted : 27. prosinca 2021. 14:25:25(UTC)
Rank: Često prisutan

Joined: 20.10.2018.(UTC)
Posts: 377
Location: Makarska


Martin Mystére LIB 106: Hefestova radionica (SD 22, SR 156)

Broj stranica: 94

Scenarij: Angelino Riggio & Pierfrancesco Prosperi,
Crtež: Giuseppe Montanari & Claudio Piccoli
Naslovnica: Giancarlo Alessandrini

Kratki sadržaj:
Detektiv Nemogućeg i Java konačno putuju u turistički posjet Siciliji, gdje upoznaju dvoje preživjelih nakon uništenja Atlantide koji su se nedavno probudili iz tisućljetnog sna, što će ih suprostaviti Ljudima u crnom s jedne, i mafiji, s druge strane.

Zanimljivosti: Sherlock
- Ova epizoda je u Italiji izvorno objavljena u ožujku 1995. godine, kod nas ju Slobodna Dalmacija objavljuje u kolovozu 1996., a Libellus u rujnu 2019.
- Marty izjavljuje da je u Siciliji bio samo u mašti, čime se ponajprije referira na izmišljenu priču koju nam je ispričao u almanahu misterija za 1994. godinu: MM LIB ALM 4: Povratak Titana.
-Većim dijelom u pitanju je nastavak teme o nastanku mitoloških bića (sirena & tritona, kiklopa, minotaura, kentaura) iz MM LIB 52 (SR 81b/82/83a): Sirenin pjev, a svojevrstan zaključak nam Recagno donosi u jedanaestom gigantu MM LIBG 11: Crveni kralj.
- Hefest, u grčkoj mitologiji, Zeusov i Herin sin, bog vatre i kovačkog umijeća, koji je izradio mnoga umjetnička djela (npr. Ahilejev štit). Njegove su se radionice nalazile pod zemljom, u vulkanskim područjima. Kao svestran umjetnik i vrstan mehaničar uživao je osobit ugled kod bogova, koji su ga, međutim, istodobno i ismijavali zbog njegove hromosti. Hefestov je pandan u rimskoj mitologiji Vulkan. Vulkan živi u Etni i ondje izrađuje munje za Jupitera. Po Vulkanu je nazvan i hipotetski planet za kog se vjerovalo da postoji u orbiti između Merkura i Sunca.
- Za vrijeme erupcije Etne u 1992., naselje Zafferana Etnea je kontroliranim akcijama obranjeno od ugroze lave, što su scenaristi iskoristili kao prolog ove priče.
- Teatinci su mali katolički red osnovan 1524. godine s ciljem obnove svećenstva te borbe protiv protestantizma te skrbi za bolesnike i ranjenike.
- Isusovci, jezuiti ili Družba Isusova muška je redovnička zajednica koja spada u u najbrojnije katoličke redovničke zajednice, a osim po duhovnoj djelatnosti poznati su po svojem djelovanju u znanosti i mnogim društvenim djelatnostima. Papa Franjo prvi je Isusovac na poziciji poglavara katoličke Crkve. Brojni svjetski znanstvenici i umjetnici pripadali su isusovačkom redu među njima i naši Ruđer Bošković, Bartol Kašić, Juraj Habdelić te mnogi drugi. Tijekom 17. i 18. stoljeća gotovi svi poznatiji intelektualci pohađali su neki od isusovačkih obrazovnih zavoda pa tako i Moliere, Descartes, Montesquieu, Balzac, Voltaire...
- Gradić Noto u blizini Syracuse na Siciliji je zaista nakon velikog potresa iz 1693. nanovo izgrađen na novom mjestu kako je u stripu i opisano.
- Katedrala (duomo) u Notu, glavno poprište u ovoj priči: slika
- Marty kaže da je na Siciliji bio samo u mašti citirajući Goetheovu rečenicu: "Die lande wo die Zitronen blühn" ili po naški "Zemlja gdje limuni cvjetaju", referirajući se na poemu tog poznatog pisca.
- Knjižara Flaccovio u Palermu gdje Marty i Java dolaze do ključne informacije je zatvorena 2013. godine.
- Hipofiza je najznačajnija endokrina žlijezda koja se nalazi s donje strane mozga. (U napomeni SD izdanja krivo piše da joj je funkcija nepoznata.) Gruba definicija bi bila da proizvodi mnoge hormone potrebne organizmu i upravlja radom svih drugih žlijezda.
- Rat između Atene i Sirakuze vodio se između 415. - 413. godine prije Krista. U povijesti je zapamćen po imenu "Sicilijanska ekspedicija", a završio je katastrofom za Atenu i saveznike, čiji preživjeli vojnici su prodani u roblje, a vođe pogubljeni. Prevagu su donijeli Sparta i Korint koji su stali na stranu Sirakuze, a prema nekim izvorima Atena i saveznici su izgubili preko 40000 vojnika, od čega je 7000 završilo kao roblje.
- Segestu na Siciliji (čiji poziv u pomoć je atenski „razlog“ napada na Sirakuzu) su, prema nekim legendama, osnovali bjegunci iz Troje. Tu legendu su rado prihvatili Rimljani, što je za posljedicu imalo srodno porijeklo sa Segestancima.
- Atlantida je u grčkoj mitologiji otok legendarne drevne kulture, o čijem samom postojanju i lokaciji nema čvrstih dokaza. Prvi put Atlantidu spominje starogrčki filozof Platon, koji kaže da je ona razorena prirodnom katastrofom, najvjerojatnije potresom ili potopom. To je navodno bilo više od 9400 godina prije Platona.
- Platon (27. V. 427. pr. Kr. - 347. pr. Kr.) je bio izuzetno utjecajan grčki filozof, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj. Pravim imenom Aristoklo, nazvan je Platon („široki“) vjerojatno zbog atletske građe. Nakon Sokratove smrti često je putovao u južnu Italiju (Magna Graecia - Velika Grčka), triput u Sirakuzu na Siciliji, u nadi da će tamošnje vladare Dionizija Starijeg i Dionizija Mlađeg pridobiti za svoj politički nacrt idealne države. Nakon povratka u Atenu oko 387. pr. Kr. osnovao je vlastitu filozofsku školu u gaju blizu Atene posvećenu junaku Akademu, glasovitu Akademiju.
- Lentini (povijesno Leontini) je osnovan 729. godine prije Krista i jedino je grčko naselje na Siciliji koje nije na obali, već oko 10 km u unutrašnjosti.

- Giovanni Falcone bio je talijanski sudac i tužitelj. Proveo je veći dio svog profesionalnog života pokušavajući srušiti moć sicilijanske mafije. Nakon duge i istaknute karijere, 23. svibnja 1992., sicilijanska mafija ubila je Falconea s njegovom suprugom i još trojicom ljudi iz pratnje u bombaškom napadu na autocesti u blizini grada Capaci.
- "Sicilijanska večernja" je naziv za pobunu na Siciliji 1282. godine protiv kralja Karla I. Anžuvinca, koji je preuzeo Siciliju uz papinu podršku 1266. godine. Tom pobunom započeo je Rat sicilijanske večernje. Pobuna se naziva "večernja" jer je počela tijekom večernje službe na Uskrsni ponedjeljak. Na tisuće Francuza je pobijeno u ovoj pobuni.
- Giuseppe Garibaldi u svibnju 1860. sa svojih “tisuću” dobrovoljaca prelazi iz Genove na Siciliju, osvaja je do kraja srpnja te postupno oslobađa cijeli talijanski jug.


Recenzija:
Martin Mystère je vjerojatno serijal za kojeg je najteže pisati recenzije. Stoga sam se uvijek divio ponajprije DeeCayevim i Senkinim recenzijama, ali zbog toga sam i smatrao da moja recenzija ne može biti dovoljno dobra za "Marty kategoriju", pa sam stoga stalno odgađao pisanje istih, unatoč tome što mi je Marty najdraži strip junak.
Istina, već sam recenzirao jednu Martyjevu epizodu, ali to je jedna od onih koji nisu zahtjevne po pitanju kontinuiteta i povijesnih zanimljivosti. Ova priča je slične kategorije ako se gleda kronološki kontinuitet serijala, dok su povijesne zanimljivosti već viša kategorija.
Količina podataka na samo 94 stranice ove epizode je zadivljujuća, što se vidi i po rubrikama nadesno ;-). A još sam samo spomenuo ono što je baš bitno za samu radnju!
Zbog svega toga, pisati ovu recenziju je bio istinski izazov, a na kraju sam izuzetno zadovoljan činjenicom da sam zbog toga poprilično istražio dosta povijesnih i raznih drugih podataka spomenutih u priči.
Iako nisam do sada nikada razmišljao o tome, istražujući, dobio sam žarku želju da jednom obiđem sve te lokalitete spomenute u priči. Pa zar to nije dovoljan razlog za kategorizirati ovu epizodu pod one uspješne?
U sjećanju iz prijašnjih (očito površnih) čitanja mi je ostala kao jedna jako loša epizoda. Neću reći da to nije tako, ali kada se počne istraživati sve te podatke spomenute u priči, kao i precizno nacrtane stvarne lokalitete, onda je grijeh toliki trud ocijeniti lošom ocjenom.
Baš kao i velika količina priča ovog serijala, nije sve puka izmišljotina već je u stvarne činjenice nadodana fikcija - negdje očita, a ponegdje je teško razlikovati stvarnost od fikcije. U svakom slučaju, trebalo je zagrijati stolicu u pripremi materijala, pa onda sve uskladiti sa stvarnim povijesnim i geografskim činjenicama imajući na umu i kontinuitet serijala.
Ne, to nije bio lak posao!
Zbog toga je prava šteta što neuvjerljiva završnica uvelike kvari dojam. Zbog nje se dobije krivi dojam scenarističke površnosti. Možda bi situacija bila drugačija da autori nisu bili limitirani brojem stranica jer čini mi se kao da je nedostajalo možda dvadesetak stranica da se sve završi na zamišljeni način.
Nego, ajmo malo i o priči!



Priča počinje erupcijom Etne iz 1992. godine i stvarnim pokušajem spašavanja naselja Zafferana Etnea skretanjem toka lave. Tu odmah upoznajemo dva glavna lika ove priče koja su neočekivanim detonacijama probuđena iz tisućljetnog sna. Prolog završava tako što ih je neki čovjek u terencu (Suzuki Santana - na našem tržištu Samurai) spasio, a priča se prebacuje na dva glavna junaka serijala.
Kao što sam već spomenuo u zanimljivostima, Marty je dobio žarku želju da prvi put posjeti Siciliju, a "slučajan" splet okolnosti dovest će ga do pregršt novih informacija o glavnoj temi ovog serijala - Atlantidi.



Dolaskom Martyja na Siciliju, scenaristi nas, po starim dobrim običajima, upoznaju sa znamenitostima tog kraja, a posebno Palerma, glavnog i najvećeg grada na Siciliji (peti po veličini u Italiji). Upravo u Palermu, skoro na trećini epizode, kreće pravi zaplet. Priprema je bila dobra, temeljita i zanimljiva. Autori (ili barem jedan od njih, Riggio pretpostavljam) su očito fascinirani Sicilijom, nevjerojatno bogatom i uzbudljivom povijesti tog golemog talijanskog otoka s mnoštvom povijesnih znamenitosti. Priča se lijepo razvija, a autori na zanimljiv način bombardiraju čitatelja s gomilom točnih povijesnih činjenica o staroj Grčkoj, kao i kulturnim i drugim znamenitostima najvećeg otoka u Sredozemnom moru. Vjerujem da većini smeta tolika količina informacija, ali ja u tome istinski uživam. Zbog toga i volim ovaj serijal, a ne trebamo zaboraviti da je veliki Nolitta u Mister No serijalu uvelike trasirao put ovakvom putopisnom načinu naracije. Uz sve te putopisne i povijesne elemente, ubačeno je dosta zanimljivih detalja, kao npr. znanstveno objašnjenje zbog čega je srčani mišić jedini mišić koji se nikada ne umara ili mogući razlog zbog čega se bijeli luk smatra zaštitom od vampira, a razvojem priče dolazimo i do glavne teme atlantidskih eksperimenata koja nije rijetka pojava u ovom serijalu.



Budući da se radnja odvija na Siciliji, ne bi bio red da priča prođe bez mafije, čija akcija je potaknuta Ljudima u Crnom i bez kojih je tema o Atlantidi nezamisliva.
Znači, priprema je zadivljujuća, prolog i zaplet intrigantni, središnji dio priče zanimljiv i tečan, unatoč ogromnoj količini informacija, i onda (kako to najčešće biva) na zadnjih dvadesetak stranica - potop. Kao da gledam obračun Zekoslava Mrkve i Marvina Marsijanca! Blink
Šteta, jer moglo se sve puno, puno uvjerljivije završiti. Čak nije problem u glavnoj temi, već u određenim scenama bez kojih se moglo, kao što je npr. savršeno funkcionalni atlantidski uređaji koji ne poznaju protok vremena ni geološke procese i ne trebaju održavanje.
Ne bih htio dalje u detalje da ne kvarim doživljaj onima koji ovu priču još nisu pročitali (ako još ima takvih) i drugima koji su zaboravili tijek radnje. Mislim da su ovi drugi u velikoj većini, pa se nadam da će ih ova moja skromna recenzija ponukati da ovoj priči daju još jednu šansu i ostave komentar nakon čitanja.

Kardia:


Na karakterizaciju likova se nije gubilo puno vremena, kao što je većinom slučaj u kraćim pričama ovog serijala. Već sam spomenuo dva lika probuđena iz tisućljetnog sna, a oni su Gutur i Kardia - rezultati atlantidskog pokusa, odnosno stvoreni su genetskim inženjeringom.
Nina i Salvatore Accardi (Turi) su sestra i mlađi brat koji su u priču upali slučajno tako što je lokalni mafijaški bos Don Tano Altofonte bacio oko na lijepu Ninu. Poslužili su onome čemu su i namijenjeni - povezivanju Martyja, mutanata i bezličnih Ljudi u Crnom zbog potreba priče, što je sasvim u redu s obzirom da je cijela epizoda stala u samo jedan Bonelli svezak.

Nina i Don Tano:


Za scenarij je bio zadužen stari znanac iz mnogih priča ovog serijala, kao i spin-offa Zona X: Pierfrancesco Prosperi koji baš voli upečatljive i intrigantne teme alternativnih budućnosti i tajnih povijesti, dok je tema priče ideja stanovitog Angelina Riggia. Mislim da je Riggiu ovo jedini rad na stripovima općenito, dok je Prosperi u Italiji najpoznatiji po znanstveno-fantastičnim romanima, pogotovo posljednjih desetak godina.

Po pitanju crteža, ovo je jedna od rijetkih prilika kada Giuseppe Montanari, poznati Dylanov crtač nije radio u duetu s Grassanijem, već mu je ovdje dao ruke Claudio Piccoli, crtač koji se kasnije specijalizirao za Julijin serijal. Mislim da su napravili više nego dobar posao. Lijepo su dočarali povijesne scene, vjerno nacrtali povijesne građevine, pa su čak i akcijske scene na zavidnoj razini za ovaj serijal. Tu i tamo iskoči kakvo (za M&G tipično) „porculansko lice“, ali kakvih je crtača sve prošlo kroz Martyjev staff, ovakav crtež je za pohvalu.

Zbog već spomenutog traljavog završetka ova priča uvelike pada u očima čitatelja tamo gdje je najbitnije - na samom kraju. Prije ovog novog čitanja i pisanja recenzije, ova priča mi je bila među lošijim u periodu ozloglašenih „Talijanskih misterija“. Ipak, gledano s današnje pozicije, niti je ova priča toliko loša, niti mi je dugogodišnje razdoblje „Talijanskih misterija“ (SR 133-165 / MM LIB 89-111) razočaravajuće - kako se često opisuje



(priča: 8, scenarij: 3, crtež: 8, naslovnica: 6) - 63%
Život je toliko zamršen da iz njega nitko ne izlazi živ!
Spock
#112 Posted : 28. prosinca 2021. 13:28:10(UTC)
Rank: Često prisutan

Joined: 20.10.2018.(UTC)
Posts: 377
Location: Makarska


Martin Mystére LIB 107: Močvara (SD 23, SR 157)

Broj stranica: 94

Scenarij: Giancarlo Malaguti
Crtež: Gianluigi Copolla
Naslovnice: Giancarlo Alessandrini

Zanimljivosti: Sherlock
- Ova epizoda je u Italiji izvorno objavljena u travnju 1995. godine, kod nas ju Slobodna Dalmacija objavljuje u rujnu 1996., a Libellus u studenom 2019.
- Copollin drugi rad na serijalu. Prije ove je nacrtao epizodu MM LIB 99: Preko zidina.
- Giancarlu Malagutiju je ova priča jedini scenarij za Bonelli Editore. Početkom osamdesetih je bio član poznate grupe strip autora Staff di If.
- Uz to što nas kratko upoznaju s nekim od mnogobrojnih znamenitostima (u talijanskim okvirima) manjeg grada Mantove, autori priču smještaju u izmišljeno selo Fosso Rosso:



- Gonzaga je talijanska kneževska obitelj koja je vladala Mantovom od 1328. do 1728. Jedan katolički svetac, dvanaest kardinala i četrnaest biskupa su bili dio te obitelji, a dvije potomke obitelji su postale carice Svetog Rimskog Carstva (Eleonora Gonzaga i Eleonora Gonzaga-Nevers), a jedna je postala kraljica Poljske (Marie Louise Gonzaga).

Kratki sadržaj:
U jednom malom talijanskom selu, gdje su se Marty i Java slučajno našli, su nestala dva dječaka. Navodno močvara krije tajnu jer su tajanstveni nestanci i čudni događaji zabilježeni kroz cijelu povijest tog kraja. Srećom pa su Marty i Java tu da tome misteriju stanu na kraj.



Komentar:
Kod spomena Martin Mystere serijala uvijek se spominje strahovit pad u kvaliteti koji se poklopio s talijanskim misterijama, odnosno Martyjevim dvoipolgodišnjim boravkom u Firenci.
Kod nas se taj period veže za epizode izdane od strane Slobodne Dalmacije, koja je usput napravila dodatnu zbunjozu stihijski i nerezonski preskačući dosta brojeva tog perioda. Stoga je ukupan dojam u tadašnjem vremenu bez interneta bio još i gori.
Ova epizoda u potpunosti sadrži sve mane tih većinom omraženih talijanskih epizoda.
Zanimljivo mi je što unatoč poprilično atraktivnoj temi, scenarist ubacuje podzaplet s mafijom. Znam da je u Italiji skoro sve bitno povezano s mafijom, ali moglo je i bez toga. Većinom zanimljivi likovi igraju svoje uloge bez nekog razloga ili objašnjenja. Upravo na tom polju je propuštena prilika za dodatnu razradu, ne stalnim ubacivanjem novih likova. Ovako se zbog previše elemenata na samo 94 stranice stvara još neuvjerljiviji dojam, ali nije sve ni tako loše:



Po pitanju likova, svećenik i slikar Gaspar su posebno zanimljivi, ali zbog premalo prostora su ostali nedorečeni. Upravo najoriginalnije su scene u kojima svećenik pokušava prodati Martyju koju sliku.
Scenarist je i preko imena igrao na uvriježenu karakterizaciju, pa mafijaši imaju mafijaška imena kao Tony ili Gino, neki drugi mistična kao što su Giacomo, Dante ili Gaspar, a čudno mi je što očigledno namjerno nije dao ime moćnom poslovnom čovjeku oko kojeg se i vrti cijela priča, a čiji sin je jedan od dva nestala dječaka.

Slijedom toga, uz neobaveznu priču, koja je vjerojatno prigodno nastala na osnovu neke lokalne legende, scenarij pati od slabe i neinventivne razrade, a anemični crtački dio nimalo ne pripomaže poboljšanju ukupnog dojma.

Talijani navodno jako cijene Gianluigija Coppolu, ali nikako mi nije jasno zašto? Stil mu je (neovisno o temi) uvijek isti, crtež drven, perspektive pogrešne, kadriranje loše, a emocije likova nikakve.
Naslovnica je zanimljiva, ali autori stripa nisu otišli smjerom teme naslovnice, odnosno pokušaja podzapleta preko Gasparovih slika.
Ukupno gledano ne može se reći da je priča naporna ili dosadna, ali može da je bila potrebna bolja razrada ili pomoć iskusnijeg scenarista. Na kraju ostaje gorak okus i jeftin dojam traljavosti i površnosti.

(priča: 6, scenarij: 5, crtež: 5, naslovnica: 8) - 56%
Život je toliko zamršen da iz njega nitko ne izlazi živ!
Spock
#113 Posted : 4. siječnja 2022. 9:51:03(UTC)
Rank: Često prisutan

Joined: 20.10.2018.(UTC)
Posts: 377
Location: Makarska



MM LIB 108: Otok bogova (SD 24/25, SR 158/159)

Broj stranica: 188

Scenarij: Bruno Abietti i Vincenzo Beretta
Crtež: Franco Devescovi
Naslovnice: Giancarlo Alessandrini

Zanimljivosti: Sherlock
- Ova epizoda je u Italiji izvorno objavljena u svibnju i lipnju 1995. godine, kod nas ju Slobodna Dalmacija objavljuje u listopadu i prosincu 1996., a Libellus u veljači 2020.
- Na samom početku Marty je u Torinu, a istraga ga najprije vodi u Rim, odnosno Vatikan, pa Padovu, onda Tokio i konačno u Hirošimu.
- Marty u ovoj priči objašnjava da je sliku o njemu kao o čovjeku koji je toliko radoznao da ničemu ne može odoljeti stvorio njegov takozvani biograf, odnosno tip što piše scenarije o njemu. - slika
- Yubitsume je ritualno odsjecanje prsta kod članova Jakuze u znak kazne za pogrešku i propust.
- Enola Gay, B-29 bombarder koji je bacio bombu na Hirošimu - slika


Kratki sadržaj:
Na sajmu knjiga u Torinu, Martinu je jedan poslovni čovjek iz Japana ostavio dnevnik oca Ruperta, koji je navodno u 16. stoljeću boravio na nepoznatom japanskom otoku imena Kasumishima, gdje je susreo Tengue, zastrašujuća bića iz japanske mitologije. Marty bi pomoću dnevnika trebao doći do karte koja bi otkrila o kojem je otoku riječ, samo što je za cijelu stvar zainteresirana Jakuza, kao i Ljudi u Crnom.

Recenzija:
Scenaristi su zgodno upotrijebili činjenicu da se Marty u vremenu odvijanja ove epizode nalazi u Italiji, pa su preko misterije oca Ruperta ispričali priču koja ima samo posrednu vezu s Italijom. Mislim, ovako je Martyju bilo puno lakše ući u trag talijanskom svećeniku preko vatikanskog arhiva i njegovih potomaka, što bi (zbog minimalnih šansi u uspjeh) bilo poprilično neuvjerljivo da je zbog istog išao na put u Italiju iz New Yorka.
Scenarij obiluje upečatljivim i uvijek zanimljivim podacima o Japanu, organizaciji Jakuza i njenim klanovima, nindžama, samurajskoj časti, japanskim običajima i mitologiji.

Jukio:


Od velikog broja upečatljivih likova, izdvojio bih jedan mladi japanski par, odmah jasno osuđen na tragičan kraj. Osjećaji su jedno, ali dužnost je prioritet, pa je jasno što će se desiti kada se nađu na suparničkim stranama u tajnoj borbi za prevlast.
Posebno je zanimljiva tema koja se dotiče japanskog ponosa i želje za očuvanjem tradicije, odnosno straha da stranac (gaijin) preuzme Japan. Kako kaže ponosna Japanka Jukio u stripu:

"Toga dana nisu se samo ugasili deseci tisuća ljudi, nego je nešto umrlo i u duši mog naroda..."

Normalno, Jukio misli na Hirošimu i prvu bačenu atomsku bombu, a cijeli završni dio epizode najviše je i posvećen tom strašnom događaju i strahu zbog utrke u naoružanju s neusporedivo gorim posljedicama ako bi ponovno došlo do uporabe još puno strašnijih oružja od bombi bačenih na Hirošimu i Nagasaki.

Industrial Promotion Hall nakon bombardiranja 6.8.1945., a danas A-Bomb Dome, dio Hiroshima Peace Memorial parka:


Moram ovdje napomenuti da su scenaristi malo zakasnili s tom temom jer su početkom devedesetih završila hladnoratovska previranja, pa je sredinom tog desetljeća ukupna situacija u svijetu bila možda i najmirnija u novijem dobu. Svejedno, nikad nije zgoreg ponavljati, napominjati i upozoravati na sve strahote koje od želje za globalnom dominacijom mogu doći, što se posebno vidi i iz sve napetije današnje situacije u svijetu. Znači, ova tema je puno prilagođenija sadašnjoj situaciji, što može biti samo još jedan plus.



Osim te glavne teme (za koju je zaslužan Bruno Abietti, kojem je to jedina suradnja s Bonellijem), ova epizoda sadrži mnoštvo zanimljivosti kakve najviše i vole ljubitelji ovog serijala. Slijedom toga je jasno da za čitanje jednog Martyja treba neusporedivo više vremena od klasičnog stripa, pa većinom čak pauze i odmora prije nastavka, ali kada je mnoštvo podataka servirano na zanimljiv način kao u ovoj epizodi, onda je jasno da je scenarij djelo nadarenog scenarista, što Vincenzo Beretta svakako je. Beretti je ovo ujedno premijera na ovom serijalu, a još je zapaženije scenarije pisao za Nathana Nevera i Zonu X.
Po pitanju samog scenarija, ipak se mora naglasiti nesrazmjer između dva sveska ove epizode.
Prvi svezak je tipičan za ovaj serijal, prepun statičnih istraživanja i zanimljivih pitanja, na koje zajedno s Martyjem pokušavamo naći odgovor (zbog čega čitanje traje i traje, ali opet naglašavam da to ne znači da je dosadan strip, već zbog toga Martijevci i vole ovaj serijal). Drugi svezak je potpuna suprotnost, prepun je akcije i čita se jako brzo, a počinjemo i dobivati konkretne odgovore, koji (normalno) nisu na očekivanoj razini, ali kakva smo sve rješenja vidjeli u ovom serijalu, ovdje je završni dio još i odličan.



Možda zbog previše akcijskih scena, ali lijep i čist Devescovijev crtež mi je dosta svoje magije izgubio u tom drugom dijelu. Linije mi se čine nepreciznije, a savršena lica aktera kao da su izgubila na uvjerljivosti, pa i ljepoti kad su ženski likovi u pitanju.
Malim kritikama unatoč, Devescovi je jedan od najstabilnijih crtača Dobrog Starog Strica Martyja, pa mi je uvijek drago vidjeti njegovo ime među autorima, a ovdje dodatno potvrđuje svoju kvalitetu, raznolikost izražaja i stabilnost.
Za naslovnice se ne može reći da su loše, ali nije baš da potiču želju za čitanjem, što je ipak glavni zadatak za naslovničare.



Ukupno gledano, ova epizoda punopravno pripada talijanskim misterijama zbog elegantno izvedenog scenarija spajanja Italije i Japana, a sadržajno je neusporedivo bolja od većine neinventivnih epizoda iz tog razdoblja koje je obilježavala zanimljiva tema i kriminalna razrada.
Za kraj bih izdvojio još jedan citat iz epizode s, rekao bih, jezovitim opisom eksplozije atomske bombe u Hirošimi:

"No potom, mnogo stoljeća kasnije, došao je dan kada je sunce izašlo na zapadu. Bilo je to bolesno i zasljepljujuće sunce, kao nikad prije... Tog dana kao da je sve ljude prožeo krik propasti...nakon kojega je zavladala mučna tišina..."

(priča: 8, scenarij: 8, crtež: 8, naslovnice: 6) - 78%
Život je toliko zamršen da iz njega nitko ne izlazi živ!
Spock
#114 Posted : 13. siječnja 2022. 21:47:02(UTC)
Rank: Često prisutan

Joined: 20.10.2018.(UTC)
Posts: 377
Location: Makarska


MM SP 12: Kontrapunkt, skerco i fuga (SA SP 6)

Broj stranica: 128

Kratki sadržaj:
Ljetna "specijal" ekipa je opet na otkupu, a ovaj put svi putevi vode na Siciliju, gdje se pojavile kopije tajanstvene i davno izgubljene kugle s križem Fridrika II. Prava kugla ima tajanstvene moći, pa su se aktivirali i tajanstveni ljudi iz sjene, a gdje su kopije, mora biti i original.

Zanimljivosti: Sherlock
- Ovaj specijal je originalno izašao u lipnju 1995., a Strip-agent ga izdaje u svibnju 2008.
- Fridrik II. (26. prosinca 1194. – 13. prosinca 1250. iz dinastije Hohenstaufen bio je car Svetog Rimskog Carstva. Veći dio svoga života Fridrik je proveo na Siciliji, jer je njegova majka Konstanca Sicilska bila kći tamošnjega kralja Rogera II. Često je bio u ratu s Papinskom državom, te je dvaput bio ekskomuniciran. Papa Grgur IX. čak ga je nazvao i antikristom. Nakon njegove smrti proširila se legenda da će se vratiti i vladati tisućljetnim kraljevstvom.
- Martin i Java drugi put u nekoliko mjeseci posjećuju Siciliju (prvi put u MM LIB 106: Hefestova radionica (SD 22, SR 156), ovaj put gradić Milazzo na samom sjevernom vrhu Sicilije, koji je danas praktički spojen s regionalnim središtem Messinom.
- Dvor Čuda se još pojavljuje u epizodama: MM LIB 5: Zločin iz prapovijesti, MM LIB 109: Orfejevo lice, a ne treba zaboraviti ni Dvor Čuda iz Milana u MM Al 1998: Docteur Mystére i narod tame (LIB Almanah knjiga 6).
- Ovaj specijal spada pod talijanske misterije kada je Marty dvije i pol godine poslovno boravio u Firenci (između MM LIB 108: Otok bogova (SD 24/25, SR 158/159) i MM LIB 109: Orfejevo lice (SD 26/27, SR 160/161)), a čini mi se da je ovo jedini put da ima slomljenu nogu, pa cijelo vrijeme hoda s nogom u gipsu.

Komentar:
Najveći plus ovog specijala je skupina tajanstvenih i moćnih ljudi iz sjene povezanih s Dvorom Čuda. Ta zanimljiva skupina je pravo osvježenje, a idealno odgovara šašavoj i duhovitoj formi specijala.
Po pitanju ostalog nema ništa posebno novo, ali moram naglasiti da je ovdje riječ o zaista lijepo sročenoj, zanimljivoj i vizualno iznimno atraktivnoj (Angie Cool ) epizodi, koja se čita u jednom dahu.



Čak mi je i Torti solidan, pogotovo po pitanju prikaza Angie. Jedino naslovnica nije na razini.
Ukupno gledano, velika preporuka.

(priča: 9, scenarij: 10, crtež: 7, naslovnica: 3) - 81%
Život je toliko zamršen da iz njega nitko ne izlazi živ!
Spock
#115 Posted : 8. veljače 2022. 22:39:06(UTC)
Rank: Često prisutan

Joined: 20.10.2018.(UTC)
Posts: 377
Location: Makarska



MM LIB 109: Orfejevo lice (SD 26/27, SR 160/161)

Broj stranica: 188

Scenarij: Pier Carpi i Alfredo Castelli
Crtež: Lucio Filippucci
Naslovnice: Giancarlo Alessandrini

Zanimljivosti: Sherlock
- Ova epizoda je u Italiji izvorno objavljena u srpnju i kolovozu 1995. godine, kod nas ju Slobodna Dalmacija objavljuje u siječnju i travnju 1997., a Libellus u travnju 2020.
- Radnja ove priče se odvija od Beča, preko Rima, Firence, Cornwalla, Pariza pa sve do Maroka.
- Apolonij Tijanski je grčki filozof iz 1. st. Više o njemu i kontroverznoj temi da je njegov izgled nadahnuo tradicionalni prikaz lika Isusa Krista na ovom linku.
- Teutonski viteški red njemački je rimokatolički vjerski red osnovan krajem 12. stoljeća u Akri, Palestina. U srednjem su vijeku bili križarski viteški red i nosili bijele ogrtače s crnim križem. Nekad moćni Red konačno je raspustio Napoleon I. Bonaparte 1809. koji je time izgubio svoj posljednji svjetovni posjed. Red postoji i danas te djeluje kroz dobrotvorne udruge u srednjoj Europi. Sjedište mu je od 1948. u Beču.
Albert, posljednji meštar reda - slika
- U kratkim crtama mit o Orfeju i Euridiki: link
- Pietro Micca (6. ožujka 1677. – 30. kolovoza 1706.) bio je vojnik koji je postao nacionalni heroj zbog svoje žrtve u obrani Torina od francuskih trupa. On je žrtvujući svoj život "dignuo u zrak" veliki broj francuskih vojnika, koji su se nakon toga povukli zbog velikih žrtava.
- Pier Carpi je bio talijanski pisac i redatelj koji je, uz rad na ovoj priči, s Castellijem surađivao i na scenariju za drugu priču Zone X 9: Dietro le quinte, a njih dva su se jako dobro znali od ranije jer su 1970. (osam godina prije nego je Castelli počeo pisati za Bonelli) počeli s izdavanjem časopisa Horror.
- Dvor Čuda, odnosno ekipa izopćenika iz društva, većinom lopova i prosjaka koji žive u podzemlju, već se pojavila u MM LIB 5: Zločin iz prapovijesti, a indirektno u MM SP 12: Kontrapunkt, skerco i fuga, a ne treba zaboraviti ni Dvor Čuda iz Milana iz MM Al 1998: Docteur Mystere i narod tame (LIB Almanah knjiga 6).

Kratki sadržaj:
Od Beča, Rima, preko Cornwalla i Pariza sve do marokanske pustinje, Martina i Javu će nasljednici Teutonskih vitezova natjerati da otkriju što je istina u mitu o Orfeju i Euridiki, te će usput pokušati otkriti tajni identitet Velikog Nepoznatog, najmoćnijeg vođe svih tajnih društava svijeta.

Recenzija:
Ovo je jedna od onih priča koje su toliko nabijene događajima, akterima, pa i povijesnim ličnostima da je teško uopće odlučiti odakle početi s recenzijom.
Možda za početak da spomenem da se priča vrti oko sedam tajanstvenih pečata zanimljiva izgleda, koje je Orfej dao Apoloniju da rasporedi po raznim mjestima tada poznatog svijeta.
Dovoljno je reći da lomljenjem jednog od tih pečata dolazi do katastrofalnih posljedica kao što je npr. eksplozija nalik onoj atomske bombe, a ispada da je upravo lom nekih od tih pečata uzrok nekolicine povijesnih katastrofa.



Nasljednici Teutonskih vitezova su naumili doći u posjed preostalih, čitavih pečata, čime bi došli do strašnog oružja i time vratili staru slavu, a tajanstveni zaštitnici normalnog poretka stvari, među kojima su i pripadnici Dvora Čuda, svjesni su da ih treba spriječiti.
Slijedom tih događaja Marty i Java će (samo naizgled) slučajno biti upleteni u cijelu stvar.

Za razliku od najveće većine Castellijevih djela, ovdje zaplet djeluje kao raštimani orkestar, da bi sve nekako sjelo na svoje mjesto u završnom dijelu. Čudno, zar ne? Nema naglog i neuvjerljivog završetka! Istina, tu je skoro pa neizbježna eksplozija, ali ovaj put ne kao nasilno rješenje nemoguće situacije, već je potpuno u funkciji radnje ove čudne, ali originalne i živopisne priče.
Sama postavka priče je prefantastična čak i u rangu ovog serijala, ali ne može se opovrgnuti svojevrstan sklad i poetičnost, pa čak i trenutno zadovoljstvo nakon čitanja, a to je prava rijetkost zbog općepoznatih završnica koje su debelo ispod razine zapleta.



Kako i sam Castelli naglašava kad je Dvor Čuda i slične tajne organizacije u pitanju, često se povlače priče o teorijama zavjere i spominju templari, masoni, Ljudi u Crnom i slične organizacije, pa još su tu tajanstveni obredi, tajni simboli, zakukuljeni likovi, skriveni dvorci...
Pritom se zaboravlja da je prava boja moći siva. Neugledna je i ne upada u oči. Čak i kad se miješa s ostalim bojama, ne postaje kričavom. To je boja izvjesnih ureda na čijim se ulazima ne nalazi nikakav natpis. U tim uredima su ljudi koji ne nose kukuljice ni pregače, niti izgovaraju složene lozinke, ali iza njih stoji moć koju ne bi mogao zamisliti ni najmaštovitiji romanopisac.

Prisjećanje na tajanstvene ljude u sjeni iz MM SP 12: Kontrapunkt, skerco i fuga:


Priču otvara duži povijesni isječak s bitkom između Rimljana i germanskog plemena Markomana u blizini današnjeg Beča 180. godine. Na to se nastavlja priča o sudbini i spletkema oko tadašnjeg rimskog cara Marka Aurelija, pa navodnoj tajanstvenoj eksploziji zbog koje je to područje još i dandanas ozračeno. Samo što Marty mora trenutno odbiti tihu kolegicu Marthu Stein iz Beča i obećati joj da će se pozabaviti tom misterijom čim završi posao koji radi, a to je misterij Kristovog lica, koje je uvijek jednako prikazano - u bilo kojoj epohi i bilo kojemu kutku svijeta, a treba imati na umu da je u starim crkvama Krist predstavljan drugačijim crtežima, odnosno simbolima bez njegova lika. Daljnje razvijanje te teme je prilično kontroverzno sa stajališta Crkve i vjernika, a to je ideja da lice koje znamo kao Isusovo u biti nije njegovo.

Kako sam već spomenuo, prilično kaotičan početak gdje se ne zna čime se Marty uopće bavi u ovoj epizodi, pa odjednom ide sam u Rim na sastanak s kardinalom zbog misterija Isusova izgleda. Tu slijedi strahovit pad u uvjerljivosti i suvislosti priče, posebno zbog čudnog i nepotrebnog obračuna s akrobatkinjom u cirkusu, a čemu ću se vratiti kod osvrta na crtež.
Konfuzija je još veća kada Marty tragom kršćanske ikonografije ponovno slučajno završi u Beču, a odjednom se pojave i nasljednici Teutonskih vitezova.
Moram priznati da nakon prvog dijela priče (ili prvog sveska) se stvarno ne zna tko pije, a tko plaća. Stiče se dojam usiljenosti i nejasnog smjera kojim se priča želi razviti. Uz to se ide od ozbiljnog i jasnog povijesnog pripovijedanja (uz malo maštovite nadogradnje) na postavljanje raznih intrigantnih pitanja i zagonetki, sve bez pokušaja davanja odgovora, već se preskače na neke druge, naizgled nevezane teme.



Na sreću, drugi dio ne samo da popravlja taj konfuzan dojam, već daje zadovoljavajuće odgovore na neke od postavljenih pitanja, a tu je i pametno zaobilaženje odgovora tamo gdje nije moguće izmisliti odgovor bez zadiranja u neke stvari u koje nije uputno zadirati, kao što su osjećaji vjernika. U tim situacijama dovoljno je postaviti intrigantno pitanje koje dovodi do razmišljanja, a Castelli je zaista lukavo ukomponirao praktički dvije priče u jednu. Znao je da samo s misterijom Isusova prikaza ne može na zelenu granu kako god da postavi završnicu, a očito nije imao mira i morao je taj navodni misterij ubaciti u neku od svojih priča.



Zgodno je Castellijevo povezivanje ogromne količine naizgled nepovezanih fragmenata u priči, pa raznoraznih zanimljivih, čudnih i ekscentričnih likova. Praktički je povezao ovu epizodu sa specijalnim brojem (MM SP 12: Kontrapunkt, skerco i fuga), koji je bio istovremeno izašao u Italiji. Stoga bih za bolji doživljaj preporučio da se ove dvije priče pročitaju „u paketu“. Naglasak te poveznice je na tajnim društvima i beznačajnim izgledom njihovih pripadnika, koji navodno bdiju nad dobrom i bore se da zlo ne zavlada svijetom. Još je došao na ideju da postoji Veliki Nepoznati, osoba koji čudnim mehanizmima upravlja svim tajnim društvima, a time i cjelokupnim svjetskim događanjima.
E sad, pojam dobra i zla je često relativan, pa je nečije zlo drugom dobro. Po toj logici su i Ljudi u Crnom pozitivci (što istina i jesu u nekim kasnijim epizodama, odnosno jedna od frakcija, ali to je neka druga priča). U vrijeme kad je ova priča izašla, ipak je bilo naivnije razdoblje skorog kraja „talijanskih misterija“, nekoliko mjeseci prije pojave prvog giganta, pa s te strane sama tema tajnih društava u kontekstu tog vremena se može smatrati uspješnom, a kontradiktornosti u kasnijim pričama ne bi smjele utjecati na ukupan dojam ove priče.



Filippucci je za mene najbolji Martyjev crtač, a vjerujem da većina dijeli moje mišljenje.
Obilježava ga iznimna vizualna atraktivnost, preciznost i čistoća crteža. Ovdje je malo podbacio u nekim akcijskim scenama. Posebno bih naglasio ranije spomenuti usiljeni obračun u cirkusu, koji se jasno protivi svim gravitacijskim i drugim zakonitostima. Istina je i da teško crtač može izvući neke ekstremno loše scenaristove zamisli, kao što je bila ta situacija. Stvarno nije bilo potrebe za tim akcijskim nebulozama, jer takve scene nikako ne pripadaju ovom serijalu, a još manje junaku. Za takve stvari se uzima Veliki Blek, Zagor, Tarzan... (nastavite niz Tongue )
Moram spomenuti i poprilično čudan i neuvjerljiv obračun Jave s čuvarom pečata, koji se u tom trenutku manifestirao kao dvije ogromne kobre. Istina, ova situacija se može opravdati s obzirom da čuvar mijenja oblik ovisno o osobi koja ga ugleda, pa nije rečeno da se kobra mora ponašati kao prava kobra.
Na sreću, ostatak epizode je po svim aspektima vizualiziran puno, puno bolje.
Obje naslovnice su vizualno iznimno atraktivne, intrigantne i privlačne, a to je i glavni cilj autora naslovnica jednog kiosk izdanja.



(priča: 9, scenarij: 8, crtež: 9, naslovnice: 6) - 84%
Život je toliko zamršen da iz njega nitko ne izlazi živ!
Spock
#116 Posted : 9. veljače 2022. 22:09:46(UTC)
Rank: Često prisutan

Joined: 20.10.2018.(UTC)
Posts: 377
Location: Makarska


MM LIBG 1: Tajna svetoga Nikole (MM GIG 1)

Broj stranica: 232

Scenarij: Alfredo Castelli
Crtež: Giancarlo Alessandrini
Naslovnice: Giancarlo Alessandrini

Kratki sadržaj by DeeCay:
Avantura koja počinje još u doba kad su dinosauri hodali Zemljom vodi nas kroz stoljeća tragovima dijelova mitskog galaktičkog entiteta zvanog heksagon. Mystére će istražujući legendu o svetom Nikoli za svoju posljednju epizodu talijanskih misterija nabasati na razne mitove, bilo urbane ili drevne, koji ga okružuju i povezati ga sa nasljeđem kralja Arthura i njegovim mističnim artefaktima – Excaliburom i Svetim Gralom!



Zanimljivost: Sherlock
- Ovaj Gigant je izvorno izašao u rujnu 1995., a kod nas ga Libellus (zajedno s drugim) objavljuje u prosincu 2005. Zanimljivo da je Libellus zbog velike pomame koja je zavladala za prva dva Giganta (čijih je 500 primjeraka planulo u kratkom vremenu), u svibnju 2009. odlučio ići u reprint od 250 primjeraka, s naznakom u impressumu da je riječ o drugom izdanju. Nažalost, zbog spore prodaje to se nije pokazala dobra ideja, pa je ovaj pouzdani i pedantni izdavač odustao od daljnjih reprinta gomile drugih već rasprodanih izdanja.


Komentar:
Nakon novog čitanja, ovaj put neusporedivo iskusniji, ostajem pri tvrdnji da mi je ovo možda i najbolja priča Dobrog Starog Strica Martina. Pogotovo ako se u obzir uzme vrijeme kada je ovaj premijerni Gigant ugledao svjetlo dana - na samom kraju "talijanskih misterija", što se i naglašava u priči; pripremajući čitatelje na nove uzbudljive pustolovine koje tek trebaju doći. I sve to u vremenu prije interneta. Mogu samo zamisliti uzbuđenje među fanovima u Italiji, pogotovo što su bili sigurno uljuljkani nakon višegodišnjeg štancanja epizoda koje su u velikoj mjeri bili daleko od zlatnih vremena.

Zahvaljujući Libellusu, koji je izdao sve ono što je bilo preskočeno (kao i ovaj Gigant) sada i mi donekle možemo pojmiti dio tih osjećaja.

U ovom stripu je sažeto sve zbog čega volim Martyja. Castelli slaže priču s neviđenim mnoštvom točnih i fiktivnih podataka poznatih i nepoznatih povijesnih likova, ali najbolje od svega je što je teško razlučiti gdje završava zbilja i počinje fikcija. Sve se precizno nadograđuje na mnoštvo ranijih epizoda (mada nije teško sve popratiti i bez predznanja od istima), pa bi bilo idealno ovu mrcinu od epizode pročitati dva puta (drugi put nakon pročitanih stripova na koji se priča nadovezuje).

Alessandrini je odradio posao kako i priliči Martyjevu vizualnom tvorcu. Istina da početne stranice zaista izgledaju neuvjerljivo, banalno i karikaturalno, ali razvojem priče sve izgleda bolje i bolje, a to nije lako na A4 formatu.



(priča: 10, scenarij: 10, crtež: 9, naslovnice: 8) - 95%
Život je toliko zamršen da iz njega nitko ne izlazi živ!
Users browsing this topic
Guest (2)
6 Pages«<456
Forum Jump  
You cannot post new topics in this forum.
You cannot reply to topics in this forum.
You cannot delete your posts in this forum.
You cannot edit your posts in this forum.
You cannot create polls in this forum.
You cannot vote in polls in this forum.

Powered by YAF | YAF © 2003-2010, Yet Another Forum.NET
This page was generated in 0,461 seconds.